Detalji

Siječanj 8,2022

Poremećaj prehrane

Poremećaj prehrane je poremećaj ponašanja koji često rezultira ozbiljnim i dugotrajnim oštećenjima zdravlja.

Dotične osobe kontinuirano se bave temom hrane, mentalno i emocionalno. Cijeli vaš svakodnevni život često se vrti oko jela, a prehrambene navike su značajno poremećene. Unos hrane je masovno poremećen zbog pogrešne percepcije ili odnosa prema osobnoj slici tijela.

Oblici poremećaja hranjenja su: bulimija, anoreksija, prejedanje s gubitkom kontrole, pretilost.

Detalji

Siječanj 15,2022

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Opširnije: Epilepsija

Detalji

Siječanj 15,2022

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Opširnije: Perzistirajući sumanuti poremećaj

Detalji

Siječanj 8,2022

Depresija je psihički poremećaj s nekoliko simptoma:

• Duboka dugotrajna tuga
• Depresivno, negativno raspoloženje i bez radosti
• Tromost
• Unutarnja praznina
• Ukočenost
• Apatija
• Beznađe
• Nezainteresiranost
• Unutarnji nemir
• Svakodnevni zadaci postaju jedna nepremostiva prepreka
• Nedostatak samopoštovanja
• Strah od vlastitog života
• Umor i loša koncentracija

Depresija može trajati dugo vremena. Vaši se simptomi mogu smanjiti ili povući tijekom određenog vremenskog razdoblja, ali se mogu vratiti nakon nekog vremena.

Depresija se može pojaviti različito od osobe do osobe i imati drugačiji tijek..

Detalji

Siječanj 15,2022

Paranoidni poremećaj osobnosti

Prema DSM-IV klasifikaciji ovaj je poremećaj osobnosti obilježen trajnim nepovjerenjem i sumnjičavošću prema drugima u smislu da su njihovi motivi nedobronamjerni. Počinje u ranoj odrasloj dobi i očituje se u raznim situacijama.

Opširnije: Paranoidni poremećaj osobnosti

Detalji

Siječanj 8,2022

Stres i izgaranje od posla

Mnogi ljudi su pod stresom. Neki to mogu dobro podnijeti, drugi pate od toga, što može dovesti do izgaranja i drugih problema. Ali što znači dobro ili loše rješavanje stresa? Što je zapravo stres? Pripadaju li tome i stvari poput vjenčanja i operacija? U sklopu treninga regulacije stresa individualno definiramo fizičke, psihičke i socijalne stresore.

Ono što se često zaboravlja ili se ponekad uopće ne smatra relevantnim su mali svakodnevni stresori, stresori performansi i uloga vlastitih misli kao pojačivača stresa, zbog čega ćemo se njima vrlo pažljivo posvetiti. .